Naslovnica

Glavni izbornik

Draga bra?o i sestre, predragi bistri?ki hodo?asnici!

1. Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo je blagdan krš?anske radosti, nade i budu?nosti. Današnja svetkovina pokazuje da je ljubav ja?a od smrti, da je u Boga neizmjerna snaga i da je Božja snaga dobrota i ljubav. Bog je pobjednik. Ljubav je pobijedila. Život je pobijedio.

Danas razmatramo Presvetu Bogorodicu u sretnom završetku njezina ovozemnog života. »Na kraju je neokaljana Djevica, sa?uvana slobodnom od svake ljage isto?noga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu«(LG, 59). Marija je ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo, jer kod Boga ima mjesta i za ljudsko tijelo.

Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo govori kako je svaki Marijin dan, življen u šutnji, svaki sat njezina života proveden u strpljenju i poniznosti, sve radosti i trpljenja njezine duše, svaka tamna no? i sve neizmjerne nade njezina života, baš sve, ušlo je u vje?nost i sada je dio zajedništva nebeske slave. To je vje?nost, to je život budu?ega vijeka, to je zajedništvo duše i tijela, duha i srca, to je bogatstvo uskrsnu?a tijela i života vje?noga, kako to ispovijedamo u Apostolskom vjerovanju.

Dragi vjernici, nebo za nas nije više daleka i nepoznata stvarnost. U nebu imamo Majku, Majku Božjeg Sina i našu Majku. Sam Isus na križudao nam je Mariju za Majku, kad je u?eniku rekao: »Evo ti majke!«(Iv 19, 26). U nebu imamo Majku. Nebo nam je otvoreno. Svi se danas radujemo u Gospodinu i pjevamo Bogu našemu, jer je Blažena Djevica Marija uzdignuta nad sve korove an?ela i zauvijek pridružena svome Sinu u nebeskoj slavi. Bog, naime, nije dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenoga Božjeg Sina, za?etnika svakoga života (usp. Predslovlje Velike Gospe).

2. Proro?ko misno ?itanje uvodi nas sve?anim rije?ima u Slavlje. »Znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda«(Otk 12, 1). Današnja Svetkovina nagoviješta budu?nost ?ovjeka i svijeta, jer nam pokazuje put koji je Marija ve? prošla kao naša prethodnica. Stoga je Marija uznesena na nebo po?etak i slika kona?nog savršenstva Crkve te putokaz nade i utjehe krš?anskom narodu.

Kao vjernici nosimo u sebi sjeme te budu?nosti, koja je obasjana Božjim svjetlom. U našim je srcima posijano sjeme ispunjeno nadom i obe?anjem. Iako u životu trebamo pro?i kroz borbu i tamu zla, a toliki nam doga?aji daju privid osporavanja vjerni?ke nade, slavlje Velike Gospe obasjava naš životni hod, ja?a našu vjeru i obnavlja snagu za život. Ova nam svetkovinaotkriva istinsku ljepotu života, ljubavi i zajedništva, kako me?usobnog zajedništva, tako i zajedništva s Bogom.

3. Draga bra?o i sestre, Velika Gospa je hrvatski ljetni Boži?. Ovaj nam blagdan samim slavljem daje osjetiti snagu vjere i pomaže ja?e živjeti odlike našega krš?anstva. Identitet hrvatskoga krš?anstva duboko je obilježen marijanskom pobožnoš?u. Crkve posve?ene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer na neki na?in svi mi osje?amo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo na?i zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije.

Pobožnost prema Majci Božjoj dovela nas je ovamo da s djetinjim pouzdanjem iz Marijinihruku primimo milosne dare za sebe, za svoje drage i napose za one kojima je posebno potrebno Božje milosr?e. Ujedinjeni smo s našom bra?om i sestrama diljem Lijepe naše i svekolikog svijeta, koji danas hodo?aste u marijanska svetišta. U intimi mira koji nas ispunja, molimo Mariju da nas primi u svoje naru?je i prikaže svome Sinu sa svim našim ?ežnjama, radostima i nadom, bolima i tugom. Današnja svetkovina unosi u naš život zrake svjetla i nebeske radosti. Otvorimo se tom daru neba i zazovimo pomo? Majke Marije.

Došli smo danas zahvaliti Gospodinu i njegovoj i našoj Majci za beskrajno milosr?e od kojega živimo i po kojem djelujemo. Svoju odanost Blaženoj Djevici Mariji izri?emo molitvom, pjesmom, vapajem i dobrim djelima. Svjesni smo da je sve to dar i milost te da, unato? osobnom trudu i podnesenim naporima, uvijek više primamo po Isusu Kristu u Duhu Svetomu od Boga, koji je dobar i milosrdan Otac.

4. I mi smo sada okupljeni u ovom, svima nama dragom prošteništu, Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistri?ke. I nije slu?ajno što smo sada ovdje. Mi ovime živimo i potvr?ujemo vjekovnu tradiciju hrvatskih vjernika. Ovaj sabrani, sveti narod Božji, kako bi to rekao papa Franjo, ima svoje lice, svoju povijest, ima svoj identitet i svoje poslanje.

Bra?o i sestre, rekli smo da je marijanska pobožnost duboko obilježila identitet hrvatskoga krš?anstva. Sveti papa Ivan Pavao II., po povratku u Rim, nakon što je na ovome mjestu proglasio blaženim pastira Crkve zagreba?ke, kardinala i mu?enika Alojzija Stepinca, u osvrtu na Apostolski pohod Hrvatskoj, 7. listopada 1998. godine u op?oj audijenciji rekao je: »Ovo je vrlo zna?ajna ?injenica. Naime, kada se jedan narod suo?i s trenucima muke i križa, vrlo snažno, kao ni u jednoj drugoj zgodi, osjeti povezanost s Kristovom Majkom te mu ona postaje znak nade i utjehe. Tako je bilo u mojoj domovini, u Poljskoj, tako je bilo i u Hrvatskoj i u svakoj drugoj krš?anskoj naciji koja je bila izložena teškim povijesnim iskušenjima«.

Dragi vjernici, hrvatski je narod u marijanskim svetištima od svoje Majke i Kraljice stolje?ima tražio i dalje traži potporu i snagu za duhovnu obnovu. Naša su svetišta mjesta posebne evangelizacije. Ovdje se u ispovjedi pomirujemo s Bogom da bismo unosili mir u naše obitelji i sredine u kojima živimo. Veliki doga?aji u životu hrvatskoga naroda uvijek su na neki na?in vezani uz Mariju i njezinu nebesku pomo?. I drevna i suvremena povijest našega naroda, naše istinske obnove i oslobo?enja, svoje uporište nalaze u zagovoru Presvete Bogorodice Marije.

5. Drago mi je što sada vidim ovdje okupljene obitelji, roditelje s djecom, osobito onom najmanjom. Vas posebno pozdravljam. Dragi roditelji, poput Marije, Josipa i Isusa, vi danas hodo?astite sa svojom djecom našoj zajedni?koj nebeskoj Majci. I to je jedna od prevažnih odlika hrvatskog krš?anstva: poštivanje obitelji. Obitelj je sveta ustanova koju treba ?uvati, njegovati i promicati. Hvala Bogu što je u Hrvata obitelj visoko cijenjena ustanova, ?ak i ondje gdje se susre?u poteško?e, lomovi i križevi. Potrebno je ponovno i ponovno otkrivati ljepotu obiteljskoga života; da su brak i obitelj bogatstvo, da je dobro vjen?ati se i imati djecu, da su bake i djedovi blagoslovljeni u svojoj unu?adi, da mladi?i i djevojke trebaju dublje upoznati ideal obiteljskoga poziva kao i duhovnih zvanja u Crkvi.

Kristova se ljubav u našem svijetu utjelovila u obitelji te po svjedo?anstvu krš?anskih obitelji u svakom naraštaju ima mo? mijenjati sredinu u kojoj živi, pomiriti društvo s Bogom i graditi zajedništvo me?u ljudima. Ne dopustimo da na nas utje?u obeshrabruju?i primjeri ravnodušnosti i neprijateljstva koji prouzrokuju boli, odbacivanja, razo?aranja, izdaje… Kako je danas potrebno štititi prava najkrhkijih, još nero?enih ili starijih, jer nam se ponekad želi nametnuti dojam da oni uznemiruju naš osje?aj slobode. Svakodnevno svjedo?enje vjernosti Kristu i uzajamne vjernosti, osvaja ljudska srca, širi dobrotu i unosi ozra?je vedrine u našu sredinu. Vi ste, krš?anske obitelji, nada hrvatskoga društva.

?uvajmo, predragi vjernici, i naše rodbinske veze. Sve su to važna uporišta u životu, posebno za naše mlade naraštaje u današnjem svijetu koji se sve više globalizira i u kojem ?ovjek lako gubi sigurna uporišta. Zajedni?ka molitva u obitelji i redovita nedjeljna misa, bili su tijekom naše bremenite povijesti, a i danas su, prokušana hrana za život i rast krš?anskih obitelji. Neka i ova današnja svetkovina, po zagovoru Blažene Djevice Marije na nebo uznesene, utvrdi svakoga od nas: roditelje, djedove i bake, djecu i mlade, muškarce i žene, sve?enike, redovnike i redovnice, u promicanju radosti Evan?elja. Budimo svi navjestitelji Evan?elja obitelji kao radosti i nade za naš hrvatskinarod i ?itav svijet.

6. I na kraju želim naglasiti i važnost krš?anskog domoljublja, kao uporišta našega vjerni?kog života. Naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav i odanost prema svome narodu. Marija i Josip prenijeli su mu tradiciju otaca. Krš?ansko domoljublje je oblik zahtjevne ljubavi prema bližnjemu što uklju?uje potpunu i svestranu odgovornost za op?e dobro naroda i svakog državljanina, za baštinjeni dio zemlje, za u?vrš?ivanje važnih narodnih institucija, za kulturnubaštinu i jezik. Krš?ansko nas domoljublje poti?e na izgradnju zajedništva, na me?usobno razumijevanje i opraštanje. Krš?ansko domoljublje ne dopušta da ostanemo ravnodušni prema siromašnima, zaboravljenima i odba?enima.

Krš?ansko nas domoljublje u?i ispravno vrednovati vlastitu tradiciju i poštivati tu?u. I danas, kao i u prošlosti, krš?ani naše Domovine obogatili su i oboga?uju naš život mudroš?u koja se ra?a iz vjere. I u najmra?nijim ?asovima povijesti Hrvatske oni su u vjeri pronalazili izvor takve hrabrosti i takvog nastojanja kojim su postali nezaobilazni za kovanje o?ekivane slobode, pravednosti, solidarnosti i dostojanstva svakog muškarca i žene. Krš?anska je poruka bila sastavni dio tog života te oblikovalagovor, misao i kulturu hrvatskoga društva. Stoga molimo zagovor Presvete Bogorodice Marije, danas, u vremenu kad slušamo polifonije suvremenih društvenih i politi?kih rasprava, da ne zaboravimo baštinjene poruke prosvjetljene Evan?eljem koje su nas sa?uvale u prošlosti i koje nam i dalje mogu davati snagu za život u sadašnjosti i budu?nosti.

Zaklju?ujem rije?ima blaženoga Alojzija Stepinca: »O?evi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje o?i k Onoj koja je osjetila bol ugroženih, progonjenih, ispa?enih… Nju molimo da nam pomogne i u budu?nosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu« (Propovijed na Zavjetnom hodo?aš?u vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.).

Blažena Djevice Marijo na nebo uznesena, Kraljice neba i Kraljice Hrvata, moli za nas, za naše obitelji, za našu Domovinu i za sav svijet! Amen.

 

Božja rije?

SVETA MARIJA BOGORODICA

Lk 2, 16­21

U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i prona?u Mariju, Josipa i novoro?en?e gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše re?eno o tom djetetu. A svi koji su to ?uli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te doga?aje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slave?i i hvale?i Boga za sve što su ?uli i vidjeli kako im je bilo re?eno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao an?eo prije njegova za?e?a.

Raspored misa

NEDJELJOM

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati

12.00 sati

19.00 sati

 

RADNIM DANOM

7.00 sati

19.00 sati