Naslovnica

Glavni izbornik

Zagreba?ki nadbiskup kardinal Josip Bozani? predvodio je u nedjelju 10. velja?e 2019. godine sve?ano euharistijsko slavlje proslave blagdana bl. Alojzija Stepinca u zagreba?koj, Stepin?evoj katedrali. U katedrali ispunjenoj vjernicima i više od stotinu sve?enika uz kardinala Bozani?a koncelebrirali su nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH kardinal Vinko Pulji?, apostolski nuncij u RH mons. Giuseppe Pinto, nadbiskup zadarski i predsjednik HBK mons. Želimir Pulji?, nadbiskup rije?ki mons. Ivan Dev?i?, nadbiskup ?akova?ko-osje?ki u miru mons. Marin Sraki?, biskup gospi?ko-senjski mons. Zdenko Križi?, vojni ordinarij mons. Jure Bogdan; biskupi Zagreba?ke crkvene pokrajine: varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, vladika križeva?ki mons. Nikola Keki?, sisa?ki biskup mons. Vlado Koši?, bjelovarsko-križeva?ki biskup mons. Vjekoslav Huzjak te zagreba?ki pomo?ni biskupi mons. Valentin Pozai?, biskup u miru, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Isti?u?i u uvodu homilije da sam spomen imena blaženoga kardinala Alojzija Stepinca malo koga u Hrvatskoj, i op?enito u hrvatskom narodu, može ostaviti ravnodušnim, kardinal Bozani? je rekao kako "njegovo ime uvijek izaziva gibanje, dinamiku koja se, usu?ujem se re?i, ponajprije po?inje doga?ati u savjestima."

Ta ?udesna gibanja zapo?ela su prije 59 godina nad njegovim grobom kod kojega su se nakon nekoliko desetlje?a u više navrata molila dvojica papa, Ivan Pavao II., i Benedikt XVI. – utje?u?i se njegovu zagovoru. Koliko je samo tijekom desetlje?a ovdje bilo izgovorenih vapaja u molitvama; koliko donesenih životnih odluka, kolike su savjesti probu?ene?

Govore?i o povijest spasenja koja je prepuna neobi?nih poziva, iznena?uju?ih izabranja i neo?ekivanih putova, Kardinal je naveo da to nalazimo i u životu blaženoga Alojzija, kao što to raspoznajemo u životima: Izaije proroka, obra?enika Pavla te Šimuna Petra, apostolskoga prvaka. "Bra?o i sestre, dok vam ovo govorim, vjerojatno osje?ate koliko je poveznica tih poziva s pozivom blaženoga Alojzija Stepinca, kako u sve?eništvo, tako i u biskupsku službu. I kod našega Blaženika može se vidjeti iskrenost odnosa s Bogom, nastojanje življenja u bilo kojem zvanju, prožetost dubokom pobožnoš?u. Ali se i u njegovu životu o?ituje slobodna Božja volja. I kao što proroci i apostoli sebe stavljaju Bogu na raspolaganje, tako i blaženi Alojzije svim svojim bi?em, svjestan svoje malenosti, prihva?a poziv, napušta svoje planove i ostaje uz Gospodina, mole?i Njegovu snagu.

Božji poziv uvijek ostaje otajstven. Zašto je pojedine ljude izabrao za neku službu na po?etku nije jasno ni njima samima, a možda ni sredini u kojoj se to dogodilo, ali se kasnije o?ituju razlozi i otkrivaju Božji planovi. Kad je rije? o tome nipošto se ne radi samo o zvanju u sve?eništvo, redovništvo ili neku crkvenu službu. To vrijedi i za roditelje, i za lije?nike, i za odgojitelje, i za znanstvenike, za svaku granu gospodarstva, i za umjetnike, za politi?are… Poziv je prihva?anje života, služenje Istini i nesebi?no darivanje bližnjima u raznim zvanjima. Božji je poziv uvijek 'živjeti s nekim – s Bogom' i 'živjeti za nekoga – u službi ljudi'.

U životu i službi bl. Alojzija odražava se: i Izaijina proro?ka snaga i Pavlova gorljivost i Petrovo pouzdanje

Što vrijeme više odmi?e, sve jasnije nam se razotkriva životni put, ?udesni na?in Božje prisutnosti i razlozi zbog kojih je u sve?eništvo i u službu zagreba?koga nadbiskupa pozvan baš Alojzije Stepinac. U njegovu životu i službi odražava se: i Izaijina proro?ka snaga i Pavlova gorljivost i Petrovo pouzdanje. U svemu se pak o?ituje i sjaji istina, jedino onakva kakva može trajati i trajno ostati – Božja istina."

U spomenu na blaženoga Alojzija i uz njegovo ime veže se puno snažnih poruka, kao što su: mu?eništvo, savjest, vjernost, pouzdanje, pravednost, briga za bližnje, ali u svemu tome nezaobilazno se – poput niti vodilje – provla?i svjedo?enje istine u ?istoj savjesti. "Kao što vidimo iz poziva apostola Petra i ostalih apostola, Božja istina privla?i i preobražava, zadivljuje i raduje", nastavio je Kardinal naglasivši da se "ona ne zaustavlja na površini, nego daje zagrabiti u dubine, nošena vjerom i pouzdanjem u Kristovu rije?. Nije bilo dovoljno znanje i iskustvo ribara, nije bila dovoljna njihova muka, nego Božja blizina i prihva?anje njegove pratnje.

Upravo to prepoznajemo u životu blaženoga Alojzija. ?vrsto se pouzdavao u Boga, prepuštao je svoj život Božjoj rije?i i Njegovoj prisutnosti, a Isusovom se istinom suprotstavljao neistini. On stoga pro?iš?uje prošlost i privla?i u sadašnjosti. Mi vjernici ne prestajemo moliti za njegovu kanonizaciju. Molitva je uvijek odnos s Bogom u kojemu svoj život, svoje nakane i ciljeve te razumijevanje doga?aja, uskla?ujemo s Božjim planom i njegovom voljom. A Gospodin o?ito želi da nastavimo biti nositelji istine i ustrajni dionici pro?iš?avanja istinom u susretu s raznim pogubnim ideologijama iz prošlosti i u sadašnjosti. Božja je istina takva da je ona svugdje primjenjiva i da su njezini kriteriji za sve jednaki."

Istaknuvši da je u polazištu ideologija koje razaraju narode i društva neistina, ponajprije neistina o ?ovjeku, kako nekada tako i danas, kardinal Bozani? je rekao da za prepoznavanje neistina nadbiskup Stepinac ostaje siguran smjerokaz, a njegova proro?ka snaga sve o?itije izlazi na vidjelo. Jer, on nije bio selektivan u iznošenju istine te je postao žrtvom onih koji su pokušali istinu primijeniti selektivno, zaglibivši duboko u lažima. Te se laži i dalje održavaju na životu, a hrvatska duša napa?ena lažima, osje?a da je upravo blaženi Alojzije, ?ovjek ispunjen svetoš?u, svjedok, žrtva i klju? koji laž razgra?uje. Zato je osporavan, zato nam je darovan, zato ni mi, u Božjemu dijelu puta prema razmatranju njegove svetosti, ne gledajmo samo ljudske razloge i ne gubimo pouzdanje. Kada nam se ?ini da, poput Petra, sve poznajemo i ostajemo razo?arani, molimo za poniznost u kojoj ?ujemo Kristovu rije?: Ne bojte se!

Ovaj je blagdan uvijek radost za Crkvu i za sve istinoljubive ljude!

Rekavši kako je ovaj blagdan uvijek radost za Crkvu i za sve istinoljubive ljude, tim više što smo i kao vjernici i kao hrvatski narod prezasi?eni lažima, Kardinal je naveo kako ?vrsto vjerujemo da se Bog služi kardinalom Stepincem i njegovom svetoš?u da nas vodi u pro?iš?avanju i oblikovanju istinom: "On nam pomaže da tom istinom budemo oblikovani i kao pojedinci i kao Crkva te da pomognemo hrvatskom društvu da bude što više oblikovano istinom. Zato je zanimljiva aktualnost razli?itih kriterija za pojedine ideologije i korištenje krivotvorina, koje danas upu?uju i na rado spominjanu temu o lažnim vijestima (fake news)."

Stoga Kardinal napominje: "Na nama je, bra?o i sestre, u?initi sve da iz naše sredine laž bude uklonjena, i u tome biti ustrajni i postojani. U prezasi?enosti lažima osje?amo da naš narod vapi za istinom, za jednakim kriterijima za svako dobro i za svako zlodjelo; za svaku plemenitost i žrtvu; za svaku ideologiju. I dok se s raznih strana ?uje govoriti o potrebi i spremnosti da se znanstvenim pristupom istraže i osvijetle sve okolnosti iz prošlih vremena, stvarnu volju i provedbu na?elnih izjava ne vidimo. Naprotiv, osje?amo strah kod nekadašnjih promicatelja službene ideologije pred znanstvenim istraživanjem.

I s pravom se u Hrvatskoj danas pitamo: Kako je mogu?e da arhivsko gradivo koje bi moglo pomo?i rasvjetljavanju doga?aja tijekom Drugoga svjetskog rata i pora?a još uvijek – premda je nastalo na podru?ju Hrvatske – nije u Hrvatskoj i ostaje teško dostupno onima koji traže istinu? Zar je to na?in svjedo?enja istine; ili se namjerno nešto želi prikriti te uskratiti novim naraštajima da budu u?vrš?eni u istini?

Vo?eni Stepin?evim primjerom, ne dopustimo da nam bilo koja pristranost zamra?i pogled

Mi iz ljubavi prema istini i blaženomu Alojziju želimo znati sve o njemu i vidjeti njegove stavove, njegove dvojbe, njegovu hrabrost u susretu s raznim ideologijama i totalitarizmima, da bismo danas u Njemu imali siguran kompas u svojim odlukama i u traženju dobra. Komu je teško prihvatiti da se i na jugoslavensku diktaturu prije Drugoga svjetskog rata, i na fašizam, i na ustaški režim i rasnu ideologiju, i na komunisti?ki režim i na agresiju na Hrvatsku u Domovinskom ratu i na razne represije primijene isti kriteriji? Katoli?koj Crkvi, ne da to nije teško prihvatiti, nego to je naše poslanje i služenje istini."

Vo?eni Stepin?evim primjerom, ne dopustimo da nam bilo koja pristranost zamra?i pogled, kada smo suo?eni s produživanjem neistina i neprimjenom istih kriterija. "Zar mladima kao baštinu kanimo ostaviti neistine i poluistine o vlastitoj povijesti, što ?esto postaje plodno tlo za razne provokacije? Nažalost, danas svjedo?imo srozavanju kulture dijaloga, što vodi do podjela na mnogim društvenim i institucionalnim razinama. Stoga dok nas se, i uz asistenciju medija, nastoji zabavljati konfliktima, neizbježno postajemo žrtve sukoba. I još se, navodno, pitamo zašto se Hrvatska ne uspijeva razvijati, biti privla?na da ljudi u njoj ostanu, da se iseljenici – koji su je morali napustiti – u nju vrate. Dovoljno je dati prostora istini, pou?avaju?i mlade i odgajaju?i ih u onim vrjednotama za koje su hrvatski ljudi davali živote te trošili duh i tijelo grade?i kulturu ljubavi prema bližnjima.

Nadalje, potrebno je uvijek iznova graditi mir i pravi suodnos s drugim zemljama i narodima, a posebno s onima iz našega okruženja, svjesni da u mjeri u kojoj poznajemo, ljubimo i promi?emo Hrvatsku, njezinu povijest, kulturu te identitet i drugi ?e nas zbog toga poštivati. Naime, ne nedostaje i ne?e nedostajati ideologijâ, koje po?inju neistinom o ?ovjeku, a time i o Bogu. Papa Franjo govori o novim ideološkim kolonizacijama. Premda te nove ideologije možda govore jezikom tolerancije, ?esto su prepoznatljive po tome što izviru iz prolaznoga i što ne dopuštaju otvaranje obzora vje?nosti. One su ?esto polazište kojim se stvara preduvjete za nepravde i sukobe, za ugnjetavanje drugih i za iskorištavanje ljudi u postizanju osobne ili skupne materijalne koristi. To se zatrovano tlo zatim nastoji medijski proširiti, kvazi-znanoš?u potkrijepiti i zakonima u?vrstiti. Ali – laž ostaje laž.

Za nas katoli?ke vjernike ostaje neprihvatljivim zagovaranje poba?aja!

U zadnjem odlomku svoje homilije kardinal Bozani? je, rekavši da je puno primjera iz naše suvremenosti u kojoj bismo najviše pozornosti trebali posvetiti ja?anju neistina o naravi i smislu ljudskoga života, istaknuo ideologiju koja polazi od stare i nove neistine istodobno, a usko je povezana s pitanjem poba?aja: "Premda znanost kaže da ljudski život po?inje za?e?em, vidimo da se za zakonski okvir predlažu neka druga polazišta. Crkvi ?e se nevjerojatnom lako?om prigovoriti kako se miješa u politiku, da narušava pravilo sekularnosti države, da je zatvorena za nova stajališta. A ne prigovara li se i nadbiskupu Stepincu, koji je spašavao ljudske živote, bez obzira na to o kojim se ljudima radilo, da se nije dovoljno zauzimao, a to zna?i da se nije dovoljno miješao u politiku. Pa zar je Nadbiskup mogao direktno utjecati na odluke i postupke što su ih donosile politi?ke vlasti?

Crkva nema mjerodavnost donositi zakone i politi?ke odluke, ali smo, nasljeduju?i primjer blaženoga Alojzija, dužni dizati glas i iznijeti istinu, bez obzira kako se netko odnosio prema toj istini. Vjernik, koji želi biti katolik, ne može pregovarati o po?etku ljudskoga života, niti mu može biti svejedno kako se odnosi prema nero?enoj djeci. No, budu?i da pitanje ljudskoga života nadilazi strana?ko odlu?ivanje, za nas katoli?ke vjernike ostaje neprihvatljivim zagovaranje poba?aja.

Ne zaboravimo: pokušaj selektivne primjene istine zapravo je promicanje laži. I ne ?udi nas što ?e se, uz isticanje nepostoje?ega ljudskog prava na poba?aj, paralelno zastupati dokidanje prigovora savjesti. Relativiziranjem i po mogu?nosti gušenjem glasa savjesti, otvara se put novim nedjelima koja se protežu: od narušavanja odnosa u obitelji, do korupcije u svim slojevima društva, te do nebrige za Domovinu. Draga bra?o i sestre, neka i ove izre?ene misli još snažnije pobude u nama želju za upoznavanjem aktualnosti našega Blaženika. Zahvalni smo Bogu što nam trajno o?ituje znakove svoje blizine i pomo?i. S tim se pouzdanjem i ve?eras utje?emo zagovoru Presvete Bogorodice Marije, najvjernije odvjetnice Hrvatske. Blaženog Alojzija pak usrdno molimo: Crkvu nam i domovinu zagovaraj i štiti, da bi vazda blagoslovljena bila, a sve nas ?uvaj u istini i ?istoj savjesti."

Tiskovni ured Zagreba?ke nadbiskupije

 

Božja rije?

SVETA MARIJA BOGORODICA

Lk 2, 16­21

U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i prona?u Mariju, Josipa i novoro?en?e gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše re?eno o tom djetetu. A svi koji su to ?uli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te doga?aje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slave?i i hvale?i Boga za sve što su ?uli i vidjeli kako im je bilo re?eno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao an?eo prije njegova za?e?a.

Raspored misa

NEDJELJOM

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati

12.00 sati

19.00 sati

 

RADNIM DANOM

7.00 sati

19.00 sati