Naslovnica ŠKOLSKE SESTRE FRANJEVKE
Školske sestre franjevke Krista Kralja

Družba Školskih sestara franjevki ima svoj prapočetak u Grazu, u Austriji. Antonija Lampel i skupina učiteljica, franjevačkih trećoredica, koje su se bavile odgojem siromašne ženske mladeži, dobivaju dozvolu za samostanski život 1843. godine. Njihova želja je bila da pomognu onima koji nisu imali mogućnost školovanja u ustanovama zbog preskupih školarina. Papa Grgur XVI je 1842. godine odobrio statute, zasnovane na podlozi Pravila Trećeg reda sv. Franje.

1864. godine, na poziv Mariborskog biskupa sestre dolaze u Sloveniju, među kojima je s. Margarita Pucher, čijom se željom i zalaganjem mariborska podružnica odvaja od kuće matice u Grazu i postaje kućom maticom nove Družbe. S. Margarita je 1869. g. imenovana prvom vrhovnom predstojnicom. Prvotni cilj nove Družbe bio je učvrstiti franjevački duh služenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti sa djecom i djevojkama, posebice u korist onih iz najsiromašnijih društvenih slojeva.

Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća Družba se proširuje u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Afriku (Egipat) i u Sjedinjene Američke Države, a između dva svjetska rata u Južnu Ameriku.

1922. g. Sveta stolica je Kongregaciji odobrila vlastite Konstitucije i priznala je redovničkom ustanovom papinskog prava. Iste godine došlo je i do podjele Kongregacije na provincije. Danas sestre djeluju u Rimskoj regiji i devet provincija kojima su sjedišta u Mariboru, Splitu, Mostaru, Sarajevu, Trstu, Lemontu, Argentini – Urugvayu, Paragvayu i Austriji.

Na poziv franjevaca Bosne Srebrene, Školske sestre franjevke 1929.g dolaze iz Maribora u Bosnu. 1942. g. osnovana je nova Bosansko – hrvatska Provincija Prečistog Srca Marijina. Prvom provincijskom predstojnicom je imenovana s. M. Verena Dijaković.

Složene životne prilike i nepovoljna politička situacija u Bosni prisilile su sestre da prihvaćaju poslove različitih djelatnosti. Nakon dolaska u Visoko i Sarajevo, preuzele su vođenje kućanskih poslova u franjevačkim samostanima, a kasnije i brojnim župama. Potaknute izvornom karizmom, sestre su u Varešu od 1936. g. živjele u vlastitoj kući gdje su otvorile stručnu školu i vrtić, dok su u Novom Šeheru iznajmile kuću i otvorile vrtić.

U Župu sv. Obitelji sestre dolaze 1964. g. gdje djeluju i danas. Na području župe, sestre imaju dvije vlastite kuće u kojima žive u franjevačkom duhu. Uključene smo u pastoral župe i angažirane na različitim područjima apostolata. Sestre katehistice predaju vjeronauk u školama i župsku katehezu, s. Lucijana Bobaš već dugi niz godina animira liturgijsko pjevanje i voditeljica je župskih zborova. S. Florencija Božanović obavlja sakristansku službu, a s. Dobroslava Antunović vodi domaćinstvo u župi.

Karizma Kongregacije Školskih sestara franjevki je živjeti Evanđelje u redovničkoj zajednici iz ljubavi prema Bogu u Franjinu duhu pokore, veselja i jednostavnosti; odgajati mladež i obavljati druga apostolska djela u službi Crkve. Tako sestre prepoznajući vlastite talente stavljaju se u službu najrazličitijim potreba čovjeka kao vjeroučiteljice, odgajateljice, medicinske sestre, sakristanke, domaćice, a iznad svega „biti sestra“ svima.

Naša generalna kuća je u Rimu, a provincijsko sjedište je u Sarajevu. Sestre žive i djeluju u 38 podružnica, od toga su 24 u Bosni i Hercegovini, 11 u Hrvatskoj, a 3 u inozemstvu. U našoj Provinciji ima 251 sestra, sa doživotnim zavjetima je 246 sestara, a sa privremenim zavjetima 5 sestara. Kuću novicijata imamo u Kloštar Ivaniću, gdje su 4 novakinje, 2 postulatice, te Dom sv. Franje za stare i bolesne sestre. Trenutno imamo 5 kandidatica koje završavaju srednju školu u Livnu.

U našim Konstitucijama stoji da je svaka pojedina sestra pozvana težiti za savršenom ljubavlju ispunjavanjem evanđeoskih savjeta čistoće, siromaštva i poslušnosti po nauku i primjeru Božanskog Učitelja i svetog oca Franje. Tako želimo radosnim življenjem posvećenog života biti znak i izazov današnjem svijetu.

Priredila s. Ana Oršolić

www.ssf.hr

 
Baner
Baner

Božja riječ

16. NEDJELJA KROZ GODINU

Mt 13, 24-43

U ono vrijeme: Iznese Isus narodu drugu prispodobu: »Kraljevstvo je nebesko kao kad čovjek posije dobro sjeme na svojoj njivi. Dok su njegovi ljudi spavali, dođe njegov neprijatelj, posije posred žita kukolj i ode. Kad usjev uzraste i isklasa, tada se pokaza i kukolj. Sluge pristupe domaćinu pa mu reknu: ‘Gospodaru, nisi li ti dobro sjeme posijao na svojoj njivi? Odakle onda kukolj?’ On im odgovori: ‘Neprijatelj čovjek to učini.’ Nato mu sluge kažu: ‘Hoćeš li, dakle, da odemo pa da ga pokupimo?’ A on reče: ‘Ne! Da ne biste sabirući kukolj iščupali zajedno s njim i pšenicu. Pustite nek oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu.’« I drugo im prispodobu iznese: »Kraljevstvo je nebesko kao kad čovjek uze gorušičino zrno i posija ga na svojoj njivi. Ono je doduše najmanje od svega sjemenja, ali kad uzraste, veće je od svega povrća. Razvije se u stablo te dolaze ptice nebeske i gnijezde mu se po granama.« I drugu im kaza prispodobu: »Kraljevstvo je nebesko kao kad žena uze kvasac i zamijesi ga u tri mjere brašna dok sve ne uskisne.« Sve je to Isus mnoštvu zborio u prispodobama. I ništa im nije zborio bez prispodoba – da se ispuni što je rečeno po proroku: Otvorit ću u prispodobama usta svoja, iznijet ću što je sakriveno od postanka svijeta. Tada otpusti mnoštvo i uđe u kuću. Pristupe mu učenici govoreći: »Razjasni nam prispodobu o kukolju na njivi.« On odgovori: »Sijač dobroga sjemena jest Sin Čovječji. Njiva je svijet. Dobro sjeme sinovi su Kraljevstva, a kukolj sinovi Zloga. Neprijatelj koji ga posija jest đavao. Žetva je svršetak svijeta, a žeteoci anđeli. Kao što se kukolj sabire i ognjem sažiže, tako će biti na svršetku svijeta. Sin će Čovječji poslati svoje anđele da pokupe iz njegova kraljevstva sve zavodnike i bezakonike i bace ih u peć ognjenu, gdje će biti plač i škrgut zubi. Tada će pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega.« »Tko ima uši, neka čuje!«

 

Raspored misa

NEDJELJOM

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati

19.00 sati

 

RADNIM DANOM

7.00 sati

19.00 sati