Autizam

Što je autizam?

O autizmu se sve više govori i svi imaju osjećaj da se broj djece s autizmom značajno povećao. U našim školama sve je više učenika s autizmom, a u vrtićima su takva djeca  integrirana. Je li točno da broj djece s autizmom raste u svijetu i kod nas?

Autizam je vrlo složen biološki razvojni poremećaj mozga. Osnovno obilježje autizma je slaba socijalna interakcija i komunikacija te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Obuhvaća spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških, a češći je kod muškaraca nego kod žena.

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Nasljednost autizma je velika, genetika poremećaja je složena i zasad se još ne zna koji su geni općenito odgovorni. Postoji više vrsta autizma, od lakših oblika do vrlo teških poremećaja u komunikaciji.

Nažalost, broj djece s autizmom je u porastu prema podacima iz SAD-a  i to značajno. Mnogi se pitaju je li to zbog bolje dijagnostike? Ipak nas zapanjuje činjenica da smo prije imali značajno manje djece (do pet puta manje) za koje se traži pomoć i terapija.

Simptomi

Dijagnostički kriteriji za utvrđivanje autizma svakih se desetak godina mijenja. Postoji niz procjena za autistični poremećaj. Jedna od tih, možda najviše korištena, iako nikad znanstveno evaluirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj je, od 14 ponuđenih simptoma, potrebno barem devet za postavljanje dijagnoze autizma.

Creakova skala glasi:

1. Velike teškoće u druženju i igranju s drugom djecom

2. Dijete se ponaša kao da je gluho

3. Dijete ima jak otpor prema učenju

4. Dijete nema straha od stvarnih opasnosti

5. Dijete ima jak otpor promjenama u rutini

6. Dijete se radije koristi gestom ako nešto želi

7. Dijete se smije bez vidljiva razloga

8. Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi

9. Pretjerana fizička aktivnost (hiperaktivnost)

10. Dijete izbjegava pogled u oči

11. Neuobičajena vezanost za objekte ili dijelove objekta

12. Dijete okreće predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto

13. Neprestano se igra čudnih igara i ponavlja ih

14. Dijete se drži po strani

Prvi simptomi javljaju se najčešće prije 30. mjeseca života. Kod takvih osoba govor se razvija kasno ili se uopće ne razvija.

Liječenje

Pod terapijom i/ili tretmanom autistične djece podrazumijevamo uklanjanje nepoželjnih simptoma, pridruženih stanja i odgojno-obrazovni proces koji je sam po sebi i terapija. Važno je što ranije prepoznati poteškoće iz područja pervazivnih razvojnih poremećaja. Pravodobnim i dobro odabranim tretmanom moguće je utjecati i promijeniti tijek nekih simptoma. Moguće je zaustaviti negativne procese, donekle preoblikovati nepoželjna ponašanja te poboljšati socijalizaciju. Pridružena stanja (epilepsija, anksioznost), nepoželjni simptomi (hiperaktivnost, agresivnost, stereotipije) liječe se lijekovima.

Iako su mišljenja struke podijeljena jer nedostaju znanstvene činjenice, postoji dosta pristalica DAN (Defeat Autism Now) programa u tretmanu autizma. Taj program, između ostalog, podrazumijeva bezglutensku prehranu, redovito uzimanje određenih vitamina, masnih kiselina, detoksikaciju organizma od teških metala, izbjegavanje šećera, nekih drugih vrsta hrane i testiranje na određene skrivene alergene iz hrane. Pojavljuju se i mnogobrojni tzv. „liječnici“ koji dobro naplaćuju svoje usluge, a pomoć djeci ne daje rezultate.

„Sve je više djece koja poput našeg sina“, priča jedna majka, „od naprednog vršnjaka s 18 mjeseci, prestanu komunicirati s okolinom, prestanu gledati u oči, govoriti, igrati se i veseliti, počnu se bacati na pod i lupati glavom u izljevima bijesa, ne shvaćajući da se njima obraćate i zašto im se uopće obraćate, gledaju vas ‘tupa’ pogleda („kroz vas“), počnu se bojati ljudi s kojima nisu u svakodnevnom kontaktu, boje se raznih zvukova, promjene prostora i puta kretanja.“
Dijagnoza ovakvih i sličnih promjena je POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA. Malo toga je naš sustav zdravstva mogao ponuditi prije treće djetetove godine. Posebno je teška situacija roditeljima koji problem uoče vrlo rano. Smatra se da pravovremenim i dobro osmišljenim terapijama naša djeca mogu izaći iz svog svijeta i kasnije kao odrasli ljudi normalno funkcionirati, završiti škole i naći  zaposlenje.

Kod nas je dr. sc. Blaženka Brozović, prof. logoped, jedna od vodećih stručnjakinja na ovom polju, i  posebno naglašava potrebu rane dijagnostike na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u kabinetu za rane intervencije kako bi se dijete s autizmom što ranije uključilo u adekvatnu terapiju.

Profesorica kaže u jednom svom članku:

'Većina djece s poremećajem iz autističnoga spektra ima dobre opće kognitivne sposobnosti, ali ne i socijalno-komunikacijske. Stoga će ona u početku uspješno povezivati, asocirati određene riječi s osobama i predmetima. No te će im početne riječi gotovo isključivo služiti za imenovanje, ali ne i za postizanje drugih komunikacijskih ciljeva. Djeca tijekom razvoja prvo ovladavaju neverbalnom komunikacijom, a verbalna slijedi tek kasnije. Kada dođe vrijeme za složenije vidove komunikacije riječima, neka se djeca s teškoćama iz autističnoga spektra prestaju služiti riječima zato što ih niti ranije nisu aktivno rabila u interakcijskim obrascima.

Mala djeca s poremećajem iz autističnoga spektra oskudno sudjeluju i u tzv. socijalnim rutinama i u socijalnoj interakciji. Ako roditelje upitate je li njihovo malo dijete samoinicijativno stupalo u interakciju s drugim ljudima, primjerice smješkalo se, pogledom izučavalo ili navirivalo nepoznatim ljudima, dok su roditelji s njima stajali u crkvi, redovito će vam odgovoriti da nisu. Dakle, djeca nisu nužno nazadovala kada su napustila riječi nego su im one jednostavno postale nepotrebne. Ona se zapravo tim manjim fondom riječi vjerojatno nikada nisu ni služila za raznovrsne komunikacijske svrhe', rekla je Brozović i pojasnila:

'Roditelj, koji ima jednogodišnju naviku pogađanja osjećaja, želja i potreba djeteta, u dobi od godine dana kada teret komunikacije polako s roditelja prelazi i na dijete, često ne uočava slabosti u djetetovim komunikacijskim sposobnostima. Obično ih pripisuje činjenici da je dijete još maleno. Pokazna gesta i riječi definitivni su znak da dijete počinje aktivno komunicirati te neverbalnim i verbalnim komunikacijskim sredstvima upravljati s nama. Riječima kao komunikacijskim sredstvom, djeca se aktivno počinju služiti negdje između godine i godine i pol. Roditelji iščekuju taj trenutak, a kada se on ne dogodi, uključuju im se alarmi. Ponekad čekaju pojavu govora, a okolina ih tješi i nalazi opravdanja tipa 'muška djeca kasnije progovaraju', što nije točno; točno je samo da su razvojni poremećaji, pa i autizam, češći u muške djece. Kada konačno pogledaju retrogradno, čini im se da je dijete prvo nešto brbljalo, govorilo, a potom prestalo. U takvim situacijama može im se učiniti da je to povezano s cijepljenjem koje se obično obavlja baš u to vrijeme.'

'Ne vežu svi roditelji prve simptome spektra s cijepljenjem, no mnogi ih povezuju s nekom stresnom situacijom. Neki kažu da je dijete prije nego što su uočili promjenu u ponašanju prvi puta bilo na neugodnom šišanju, drugi da je ono bilo u bolnici i puno plakalo ili nešto slično. Roditelji, za koje je promjena misterij, traže odgovore na pitanja, a kao jedan od mogućih nudi se i cijepljenje.

Svakako je postojao neki „okidač“ za promjenom u razvoju djeteta. Moramo postati osjetljiviji u smislu prepoznavanja simptoma autizma kako bismo što ranije krenuli s terapijom i omogućili djetetu integraciju u društvo, odnosno vrtić i školu koja za to mora biti pripremljena. Integracija pod svaku cijenu nije uvijek dobra za dijete - to moraju procijeniti roditelji i stručnjaci i tada raditi jedino u interesu djeteta koji ima autizam.

Željka Butorac, prof. logoped

 
Baner

Božja riječ

20. NEDJELJA KROZ GODINU

Lk 12, 49-53

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Oganj dođoh baciti na zemlju pa što hoću ako je već planuo! Ali krstom mi se krstiti i kakve li muke za me dok se to ne izvrši! Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje. Ta bit će odsada petorica u jednoj kući razdijeljena: razdijelit će se trojica protiv dvojice i dvojica protiv trojice – otac protiv sina i sin protiv oca, mati protiv kćeri i kći protiv matere, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve.«

Raspored misa

NEDJELJA

7.30 sati

9.00 sati

10.30 sati - župna

19.00 sati

 

RADNI DAN

7.00 sati

19.00 sati